viernes, 16 de julio de 2010

Oracion Simple

    AUGUSTO CETZAL TUN
 MILNER ROLANDO PÁCAB ALCOCER
Ti’ le tuukul beya’ chéen ku chíikpajal jump’éel péeksil. Le tuukulo’oba’ ka’ap’éel bix je’el u páajtal u chíikpajlo’obe’: INTRANSITIVO yéetel TRANSITIVO.
Ichil jump’éel tuukul INTRANSITIVOe’ chéen ku táakpajal juntúul máak wa jump’éel ba’ali’, le je’elo’ leti’ le máax beetik le ba’ax ku ya’ala’alo’; le je’el xano’ sujeto wa agente u k’aaba’. Ichil le tuukulo’ob beya’ k’a’ana’an u chíikpajal óoxp’éel ba’ali’: u súutukil, máax beetik yéetel u péeksilil. Chéen ba’ale’ jela’an u bin u tso’olol ichil jump’éel tuukul incompletivo, completivo wa subjuntivo, je’el bix u ye’espajal te’ yáanala’:


















Ichil jump’éel tuukul TRANSITIVOe’ ku táakpajal wa ku chíikpajal ka’atúul máak wa ka’ap’éel ba’al. Juntúule’ leti’ le máax beetik le ba’ax ku ya’ala’alo’ yéetel uláak’e’ leti’ le máax k’amiko’.
Ichil le tuukulo’oba’ k’a’ana’an u chíikpajal tuláakal le ba’alo’oba’: súutukil, máax beetik, moots péeksil, bix le péeksilo’ (t, s, 0), u modoil, máax k’amik. U modoile’ ku jelpajal ich incompletivo (ik), completivo (aj) yéetel subjuntivo (ej). Je’el bix u chíikpajal ti’ le e’esajilo’oba’:
 
*Ichil subjuntivoe’ wa ku chíikpajal le modoo’ (ej), ma’ tu chíikpajal le máax k’amiko’ tumen ti’ ku xóot’ol le tuukulo’, wa ku chíikpajal máax k’amike’ ku sa’atal ej.

1 comentario:

Anónimo dijo...

Estaría chido que también haya la traducción en español. Gracias